Uspori

utorak, 6. rujna 2016.

Kako bacati manje hrane?

Prosječan Hrvat godišnje baci 70 kilograma hrane. Zapravo, mogli bi se reći da bacimo onoliko hrane koliko smo teški. Nepojedeni komad sira, trula banana, zaboravljena salata – sve su to stvari koje se iz dana u dan odvoze na smetlište.

Ne zvuči mnogo? U hrvatskoj se svake godine baci hrane u vrijednosti 4 milijarde kuna. Istovremeno, svakog dana 20.000 djece mlađe od 5 godina svakodnevno umire od gladi. Sada stvari zvuče već pomalo zastrašujuće.

Osim što bacamo hranu koja je još uvijek jestiva, bacamo i novac i zagađujemo okoliš. Potrošačke navike su se promijenila i kupujemo hranu koja ima sve više pakiranja. Neki od vas će se možda prisjetiti – nekada je kutija keksa bila kutija keksa. Danas je kutija keksa kutija još manjih pakiranja keksa. Voda u boci se kupovala samo za posebne prigode poput putovanja, a danas je konzumiramo svakodnevno, pored pitke vode iz slavine.



Bacanje potiče i prehrambena industrija koja nerijetko stavlja kraći rok trajanja kako bi motivirala dodatnu potrošnju, ali i zaštitila se od eventualnih tužbi.
Pa kako onda smanjiti tu količinu od 70 kg?

1. Planirajte obroke

Ovo je vjerojatno najbolji način da smanjite količinu hrane koju bacate. Svake subote, prije nego krenem u kupovinu, u glavi složim okvirni plan što će se jesti taj tjedan. Također, trudim se da svaki obrok sadrži određenu količinu voća i povrća, pa kupujem u skladu s tim. Važno mi je da se tjedni meni može rotirati kroz dane, za slučaj da mi se jedan dan ne kuha, pa tako kombiniram jednostavna i komplicirana jela, ona koja se mogu podgrijati i sl.

2. Čuvajte ostatke

Ako vam ipak ostane hrane, zamrznite je ako možete i pojedite kasnije. Količinu hrane u otpadu možete smanjiti i tako da čuvate ostatke sirovog povrća za ukusne juhe i variva. U zamrzivaču uvijek imam kutijicu s npr. polovicom velike mrkve, stabljikom brokule, komadom tikvice i sl. Kada dođe vrijeme za kuhanje juhe, kupim cijelo pile i rastrančiram ga tako da mi ostane hrbat i kosti koje onda, zajedno s povrćem, ubacim u juhu. Ostatke mesa očistim od kosti, a zatim sve rasporedim u porcije i uvijek imamo domaću pileću juhu s praktički 0 otpada (samo kosti).

3. Izložite hranu pogledu

U jednom trenutku sam shvatila kako nam dosta povrća propadne jer je sakriveno u donjoj ladici namijenjenoj za povrće. Jednostavno sam u tu ladicu premjestila umake, staklenke i sl., a na police stavila zdjele u koje složim voće i povrće nakon kupnje. Na taj način lakše pratim što imam u hladnjaku i što trebam potrošiti, a i zdrava hrana mi je na dohvat ruke.

4. Izbjegavajte dostavu

Upalo mi je u oko da ako jedan tjedan naručimo dostavu, odmah ostane višak hrane u frižideru. Pokušajte se više osloniti na sebe, a manje na dostavljača pizze. Pečena jaja s jednostavnom salatom su ionako mnogo brža i zdravija.

5. Budite svjesni onoga što konzumirate

To znači da ne idete po namirnice gladni i da izbjegavate 'povoljne' akcije proizvoda koje ne možete konzumirati u razumnom roku. Prilikom jedenja oslanjajte se na okus i miris, posebno kada su u pitanju mliječni proizvodi jer ponekad rok ne znači apsolutno ništa. Ako vam treba jedna tikvica i jedna rajčica, onda ih i kupite, bez obzira na to što drugi trpaju velike vreće hrane. Ionako je najskuplja hrana ona koju ćete baciti.

Share This

Nema komentara:

Objavi komentar

Designed By Blogger Templates | Distributed By Gooyaabi Templates